Arkiyepiskopi wa KIGALI, akaba na President w’Inama y’Abepiskopi Gatolika mu RWANDA, ndetse akaba ari na we muyobozi w’ikirenga w’Ikigo cy’ubushakashatsi cyahariwe Igihango cy’uburezi nyafrika: (“INSTITUT PACTE ÉDUCATIF AFRICAIN – IPEA”), Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, kuva tariki ya 05 – 08/08/2026, yitabiriye inama ya mbere ya SECAM yiga ku burezi Gatolika muri AFURIKA (“The first Continental Conference on Catholic Education in Africa”), yabaye ku ncuro yayo ya mbere kuri uyu mugabane, yabereye i Addis Ababa mu gihugu cya Ethiopia.
Yahuje abayobozi ba Kiliziya Gatolika, abarezi, ndetse n’abafatanyabikorwa banyuranye bagera ku 120 baturutse mu bihugu binyuranye byo ku mugabane wa AFURIKA na Madagascar.
Yari igamije kuganira kuri ejo hazaza h’uburezi Gatolika nk’umusanzu wabwo mu guteza imbere iterambere ryuzuye rya muntu ku mugabane wa AFURIKA.
Iyi nama yateguwe n’Abepiskopi Gatolika bo ku mugabane wa AFURIKA na Madagascar (SECAM), yari irangajwe imbere n’insanganyamatsiko igira iti “Strengthening Catholic Education for Integral Development in Africa”. Tugenekereje mu Kinyarwanda bishatse kuvuga ngo “GUTEZA IMBERE UBUREZI GATOLIKA HAGAMIJWE ITERAMBERE RYUZUYE RYA MUNTU MURI AFURIKA”.
Mu butumwa yabagejejeho tariki 07/08/2026, Arkiyepiskopi abuhuza n’ibyanditswe bitagatifu, yavuze ko mu mategeko Yezu yatanze, hari itegeko yatanze akoresheje amagambo akomeye, agaragaza ko ari ngombwa ndetse ko ari itegeko, rigira riti “Umuntu ushaka kunkurikira yiyange, aheke umusaraba we, maze akurikire”, Mt 16, 24. Ibi, bikaba bishaka kuvuga ko ibyo yavuze birenze ubutumire cyangwa inama atanga, ko ahubwo ari itegeko rya Nyagasani ku muntu wese ushaka kuba umwigishwa we.
Ibi yezu asaba abantu akaba yarabanje kubikorera abantu mbere. Bikaba ari na yo mpamvu ibyo asaba bifite ishingiro kandi bikwiye, kuko adasaba ikintu atigeze akora.
Yavuze ko iyi ari inzira nziza cyane y’uburezi, byumwihariko ku bakiri bato. Arkiyepiskopi, yakomeje avuga ko iyo abakiri bato babonye umurezi cyangwa umwigisha ubanza gukora ibyo abasaba, abo yigisha babyakira neza kandi bakabikora babikunze.
Yavuze kandi ko Yezu yari umurezi mwiza cyane, akaba yarakoreshaga uburyo bw’uburezi bwuzuye ubwenge bw’Imana ari bwo bashobora kwita Pedagoji (“Pedagogy”) ya Kristu. Ndetse n’abantu batari abakristu nka Muhatma Gandhi, bashimye uburyo Yezu yigishagamo, n’imyigishirize ye.
Arkiyepiskopi wa KIGALI, yavuze ko Yezu yari afite uburyo bwiza bw’imyigishirize (“Pedagogy”), bwimakaza inyungu kuri bose, ikwiye kwifashishwa mu burezi Gatolika.
“Iyi ni indangagaciro y’ingenzi cyane tugomba guteza imbere no kwimakaza mu burezi bwacu. Iyo turebye bimwe mu bibi byangiza imibereho y’umuryango wacu, cyane cyane muri AFURIKA, ariko no ku rwego rw’isi muri rusange, tubona ko kwikunda no gushyira imbere inyungu z’umuntu ku giti cye hatitawe ku bandi, ari imwe mu mpamvu zikomeye zisenya umuryango”.
Aha, yatanze urugero rw’umwe mu barezi Gatolika aherutse guhura na we, wo mu RWANDA, amubwira ko ari kugerageza gushaka uburyo yatangira guteza imbere umuco wo kwitangira abandi, cyane cyane mu rubyiruko. Intego ye ikaba ari ugutoza abakiri bato kuva bakiri bato kugira umutima witangira abandi, kwita ku byiza byabo, kubakorera, gutekereza ku byo bakeneye kandi agashaka icyo yakora, kugira ngo abafashe.
Asobanura n’ igihe urubyiruko rurezwe muri ubu buryo bumurikiwe n’Ivangili Ntagatifu ruzakura rukaba abayobozi beza, bakorera inyungu rusange, aho gushakisha inyungu zabo bwite.
Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, yakomeje avuga ko kugira urukundo rwitangira abandi, ari byo bigaragaza urukundo rwuzuye, nk’uko Yezu Kristu yitangiye abantu bose, kugira ngo abakize.
“Ibi kandi, biza bisubiza ikibazo cy’ibura ry’urukundo rwuzuye, kuko gukunda bivuga kwifuza no gushakira abandi icyiza, kwiyemeza no kugira uruhare mu bikorwa bigamije imibereho myiza yabo, ndetse rimwe na rimwe ukemera gutanga ku byo utunze, imbaraga zawe, igihe cyawe, ndetse n’ubuzima bwawe bwite, nk’uko umwami wacu Yezu Kristu ubwe yatwitangiye, kugira ngo adukize”.
Asaba ko uburezi Gatolika budakwiye kwigisha umuntu ubumenyi gusa, ahubwo bugomba no kumutoza gukunda, kwitangira abandi, gukorera inyungu rusange no kubaho nk’umuntu wiyemeje gukorera abandi.
Yavuze kandi ko, Yezu yongeye gutanga inyigisho ikomeye igira iti “Umuntu byamumarira iki gutunga ho isi umurage, agatakaza ubugingo bwe”, (Mt 16,26).
Umuntu byamumarira iki kuba yarize cyane, akagira impamyabumenyi ihanitse nka PhD, ndetse agashobora kugera ku rwego rwo hejuru rw’ubumenyi, ariko ubuzima bwe bukarangira yarananiwe kubaho neza no kugera ku ntego nyakuri y’ubuzima?
Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, aha yagaragaje ko uburezi bukwiye gufasha umuntu kuyobora ubuzima bwe neza, kumenya indangagaciro z’ibanze, no gutandukanya iby’ingenzi n’ibitari iby’ingenzi. Bugomba kumufasha kumenya ibyo agomba gushyira imbere mu buzima, kugira ngo ashobore kugera ku buzima burambye, ari bwo buzima bw’iteka.
Avuaga ko, ubuzima bw’umuntu bugira agaciro iyo bukoreshejwe mu kwitangira abandi, mbere na mbere mu kwitangira Imana, hanyuma no kwitangira abandi ku bw’Imana. Ni bwo burezi nyakuri bufasha umuntu kutaba intyoza mu bumenyi gusa, ahubwo akaba umuntu ufite umutima w’urukundo, ukwemera, ubwitange, n’ubushobozi bwo gukorera abandi.
President wa SECAM (Symposium of Episcopal Conferences of Africa and Madagascar) ni Cardinal Fridolin Ambongo, ukomoka mu gihugu cya Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo (DRC), akaba ari na we wabagejejeho ijambo ry’ikaze, anafungura iyi nama ku mugaragaro tariki 06/08/2026 i Addis Ababa muri Ethiopia. Aho yanashimangiye ko uburezi Gatolika ari bumwe mu butumwa bwiza Kiliziya ifite, kandi ko uburezi ari ishingiro ry’iyogezabutumwa n’iterambere rirambye.
(SECAM / SCEAM) ni Inteko rusange y’Ihuriro ry’Inama z’Abepiskopi ba Afurika na Madagascar. Iyi nama ikaba iherutse kubera mu RWANDA ku ncuro yayo 20 (20Th PLENARY ASSEMBLY OF SECAM), yatangiye kuva ku wa gatatu tariki ya 30/07 – 04/08/2025, ikaba yarahuje aba-Cardinals, Abepiskopi n’Abanyamabanga bakuru b’Inama z’Abepiskopi Gatolika mu bihugu byabo basaga 250, ibera muri KIGALI Convention Center.
Yari ifite insanganyamatsiko igira iti “KRISTU, ISOKO Y’AMIZERO, UBUMWE, UBWIYUNGE N’AMAHORO: Icyerekezo cya Kiliziya umuryango w’Imana muri Afurika mu myaka 25 iri imbere (Ni ukuvuga kuva 2025 – 2050)”. Iyi nganyamatsiko mu rurimi rw’icyongereza igira iti “CHRIST, SOURCE OF HOPE, RECONCILIATION AND PEACE”. Mu gifaransa igira iti “CHRIST, SOURCE D’ESPÉRANCE, DE RÉCONCILIATION ET DE PAIX”.
Umwanditsi: Adelphine UWONKUNDA.

