U RWANDA RWAKIRIYE BWA MBERE INTEKO RUSANGE Y’IHURIRO RY’INAMA Z’ABEPISKOPI BA AFRIKA NA MADAGASCAR (SECAM/SCEAM)

Mu RWANDA, muri Arkidiyosezi ya KIGALI, bwa mbere bakiriye Inteko rusange y’Ihuriro ry’Inama z’Abepiskopi ba Afurika na Madagascar (SECAM/SCEAM), (20Th PLENARY ASSEMBLY OF SECAM), yatangiye kuva ku wa gatatu tariki ya 30/07 – 04/08/2025, ikaba yari iri kuba ku ncuro yayo ya 20, igahuza aba-Cardinals, Abepiskopi n’Abanyamabanga bakuru b’Inama z’Abepiskopi Gatolika mu bihugu byabo basaga 250, ibera muri KIGALI Convention Center.

Iyi nteko, intego yayo yari yubakiye ahanini ku nsanganyamatsiko igira iti “KRISTU, ISOKO Y’AMIZERO, UBUMWE, UBWIYUNGE N’AMAHORO: Icyerekezo cya Kiliziya umuryango w’Imana muri Afurika mu myaka 25 iri imbere (Ni ukuvuga kuva 2025 – 2050)”. Iyi nganyamatsiko mu rurimi rw’icyongereza ni “CHRIST, SOURCE OF HOPE, RECONCILIATION AND PEACE”. Mu gifaransa ni “CHRIST, SOURCE D’ESPÉRANCE, DE RÉCONCILIATION ET DE PAIX”.

Ku wa kane tariki ya 31/07/2025, muri Paruwasi ya Regina Pacis/REMERA, niho habereye igitambo cy’Ukarisitiya cyatangije ku mugaragaro iyi nteko y’ihuriro ry’Inama z’Abepiskopi ba Afurika na Madagascar (SECAM), cyatuwe na Nyiricyubahiro Cardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, wo mu gihugu cya Ghana. Muri iki gitambo cy’Ukaristiya hanabayeho n’umwanya wo kugurutsa inuma hejuru zaje zizanwe n’abana, bikorwa nk’ikimenyetso cy’ingabire 7 za Roho Mutagatifu, n’ikimenyetso cyo gusabira amahoro abatuye Afurika no ku isi muri rusange, aho byakozwe n’Abakardinali 7, barimo na Nyiricyubahiro Antoni Cardinal KAMBANDA, bahagaze imbere ya Alitari.

Iki gitambo cy’Ukaristiya cyitabiriwe n’aba-Cardinal basaga 13, Abepiskopi basaga 100 n’abapadiri basaga 200. Cyitabiriwe kandi n’abandi banyuranye bahagarariye ibihugu byabo, baturutse hirya no hino muri Afurika, Amerika, Uburayi hiyongerao n’abakristu banyuranye bitabiriye iki gitambo cy’Ukaristiya.

Intumwa ya Papa mu RWANDA, Musenyeri Arnaldo Sanchez Catalan, na we ni umwe mu bayitabiriye, ndetse agira n’umwanya wo kubagezaho ubutumwa bwa Papa Léon XIV (Papa Lewo wa 14) yageneye abitabiriye iyi SECAM.

Arikiyepiskopi wa KIGALI, Nyiricyubahiro Antoni Cardinal KAMBANDA, akaba na Prezida w’Inama y’Abepiskopi Gatolika mu RWANDA, nawe ni umwe mu bitabiriye iyi SECAM ibaye ku ncuro yayo ya mbere mu RWANDA, mu ijambo rye, yerekanye abashyitsi bayitabiriye barangajwe imbere na Cardinal Fridolin Ambongo Besungu, Arkiyepiskopi wa KINSHASA, mu gihugu cya DRC, aba ari na we Prezida SECAM/SCEAM (Ihuza ibihugu bya Afurika yose na Madagasacar), avuga ko ari ibyishimo bikomeye kuyakira, aboneraho guha ikaze abayitabiriye bose.

“Ni umugisha ukomeye, nib wo bwa mbere twakiriye mu RWANDA iyi nama y’Abepiskopi ba Afurika yose na Madagascar, Cardinals 13 ni bwo bwa mbere mu RWANDA, kandi n’Abepiskopi bageze ku ijana, n’umugisha rero ukomeye hamwe n’abandi bashyitsi tugiye kwifatanya muri iki gitambo cy’Ukaristiya gitangiza iyi nama iba rimwe mu myaka 3, ikaba ari bwo bwa mbere mu RWANDA tuyakiriye”.

Nyuma y’igitambo cy’Ukaristiya iyi Nteko rusange ya 20 y’Ihuriro ry’Inama z’Abepiskopi ba Afurika na Madagascar (SECAM), yahise ikomeze imirimo yayo muri KIGALI Convention Center, ahari hateganyijwe ko ibera. Ibi kandi bijyana n’uko buri gitondo mbere yo gutangira imirimo yayo yabanzaga kubimburirwa n’igitambo cy’Ukaristiya cyaturirwaga aha haberaga ibikorwa byayo.

Bimwe mu bikorwa byaranze iyi SECAM (Symposium of Episcopal Conferences of Africa and Madagascar), abayitabiriye bagaragarijwe uko incuro 19 imaze kuba mu myaka yabanje kuva yatangira imaze kugira uruhare rukomeye mu igenamigambi n’urugendo rya Kiliziya Gatolika muri Afurika na Madagascar, barushaho gukomeza umurage wayo w’ukwemera, n’ukwizera.

Mugutangiza ibikorwa bya SECAM, Minisitiri w’intebe Dr Justin NSENGIYUMVA, ni we wahagarariye Perezida wa Repubulika Paul KAGAME. Yitabiriwe kandi n’abandi bayobozi mu nzego bwite za leta, barimo: Minisitiri w’Ubutegetsi bw’igihugu, Dominique HABIMANA, Minisitiri w’Umutekano, Dr. Vincent BIRUTA, Minisitiri w’Ubumwe bw’Abanyarwanda n’Uburere Mboneragihugu, Damascene BIZIMANA, Umuyobozi w’Ikigo cy’imiyoborere (RGB), Minisitiri Dr Doris UWICYEZA Picard, na Minisitiri mu biro bya Minisitiri w’intebe, Minisitiri Ines MPAMBARA.

Umunsi wa wabiri wa SECAM ku wa gatanu tariki ya 01/08/2025, nawo wabimburiwe n’igitambo cy’Ukarisitiya cyaturiwe aho yaberaga muri KIGALI Convention Center, cyatuwe na Nyiricyubahiro Cristobal Cardinal Lopez, Arkiyepiskopi wa Rabat mu gihugu cya Maroc.

Kuri uyu munsi, nibwo hanagaragajwe inyandiko ikubiyemo icyerekezo cya Kiliziya Gatolika umuryango w’Imana, yo muri Afurika na Madagascar yo mu myaka 25 iri imbere (The vision of the Church, Family of God in Africa and its Islands for the next 25 years 2025 – 2050).

Iyi SECAM yemeje inyandiko ikubiyemo icyerecyezo cya Kiliziya Gatolika muri Afurika na Madagascar mu myaka 25 iri imbere (2025 – 2050), kikaba ari icyerekezo kubakiye ku ngingo 12: Iyogezabutumwa (Evangelization), Kiliziya yihagije (Self-Reliant Church), Ubuyobozi bushingiye ku muryango (Family Model Leadership), Amahugurwa ku butumwa bwa Kiliziya na Sinode (Formation on Missionary Discipleship and Synodality), Kurengera no kwita ku bidukikije (Care for Creation), Urubyiruko n’ivugururwa rya Kiliziya (Youths and Renewal of the Church), Ubutabera, amahoro n’iterambere ryuzuye (Justice, Peace and Integral Development), Ubumwe bw’abemera n’Ubwumvikane hagati y’amadini (Ecumenism and Interreligious Dialogue), Iyogezabutumwa mu isi y’ikoranabuhanga (Mision in The Digital Environment), Kwita ku buzima bw’abantu (The Health of the People of God), Ubuzima bwa Liturujiya ya Kiliziya muri Afurika (Liturgical life of the Church in Africa), n’Imibanire ya Kiliziya n’Ubutegetsi (Church and Politics).

Ku munsi wa gatatu wa SECAM, ku wa gatandatu tariki ya 02/08/2025, nawo wabimburiwe n’igitambo cy’Ukaristiya cyatuwe na Nyiricyubahiro Musenyeri José Manuel IMBAMBA, Arkiyepiskopi wa SAURIMO mu gihugu cya Angola.

Imwe mu mirimo yayo y’uwo munsi, hatowe abayobozi bashya bagiye kuyobora iri huriro mu gihe cy’imyaka 3, aho hatowe: Cardinal Fridolin Ambongo Besungu wo mu gihugu cya DRC wongeye gutorerwa kubwa Prezida SECAM/SCEAM. Uzamwungiriza kuri uyu mwanya ni Stephen Dami MAMZA wo mu gihugu cya Nigeria. Visi Prezida wa II ni Arkiyepiskopi José Manuel IMBAMBA wo mu gihugu cya Angola. Umunyamabanga mukuru we yakomeje kuba Padiri SIMBINE Junior. Umunyamabanga mukuru wa mbere wungirirje ni Padiri Zéphirin MOUBE. Umunyamabanga mukuru wa kabiri wungirirje ni Padiri Uchechukwu OBODOECHINA.

Kuri uwo munsi ku wa gatandatu kandi Prezida wa Repubulika Paul KAGAME, muri Village URUGWIRO yakiriye mu biro bye Delegation yitabiriye SECAM/SCEAM.

Nyuma yaho ku cyumweru tariki ya 03/08/2025, abitabiriye SECAM/SCEAM basoje imirimo yabo bakora urugendo Nyobokamana ku Ngoro ya Bikira Mariya i KIBEHO mu rwego rwo gutura Umubyeyi Bikira Mariya imyanzuro bagezeho mu gitambo cy’Ukaristiya bahaturiye, kugira ngo azabaherekeze muri byose.

Mu rugendo berekeza i KIBEHO bahagaze akanya gato baramutsa abakristu bari bari muri Bazilika nto ya KABGAYI, bari baje mu gitambo cy’Ukaristiya cyahaturiwe, nyuma bakomeza urugendo.

Bageze i KIBEHO muri Diyosezi Gatolika ya GIKONGORO kandi, abitabiriye SECAM bahahuriye n’urubyiruko rusaga 20 000 baturutse hirya no hino mu gihugu, mu ma Diyosezi Gatolika atandukanye uko ari 9. Ibi bikaba byarahuriranye n’ubwo hari bamwe mu rubyiruko bagenzi babo baturutse mu bihugu binyuranye bari bari kumwe n’Umushumba wa Kiliziya Gatolika ku isi, Nyirubutungane Papa Léon XIV, mu rwego rwo guhimbaza neza Yubile y’urubyiruko ku rwego rw’isi. Kuko Kiliziya iri mu rugendo rwo kwizihiza Yubile y’impurirane (Iri mu mwaka wa Yubile): Iy’imyaka 2025 Yezu Kristu yigize umuntu aje gucungura isi, n’iy’imyaka 125 Iyo nkuru nziza ye (Ivangili) igeze mu RWANDA.

Kuri uwo munsi, bifatanyije na bamwe mu bayobozi mu nzego bwite za leta barimo: Minisitiri w’Ubutegetsi bw’igihugu. Bifatanyije kandi na Dominique HABIMANA, Guverineri w’Intara y’Amajyepfo, Alice KAYITESI, Umuyobozi w’Akarere ka NYARUGURU, Dr Emmanuel MURWANASHYAKA, bo mu gace KIBEHO iherereyemo, n’abandi bayobozi banyuranye.

Igitambo cy’Ukarisitiya cyatuwe na Nyiricyubahiro Cardinal Fridolin Ambongo Besungu, Arkiyepiskopi wa KINSHASA, mu gihugu cya DRC, wongeye gutorerwa kuba Prezida wa SECAM/SCEAM.

Arikiyepiskopi wa KIGALI, Nyiricyubahiro Antoni Cardinal KAMBANDA, akaba na Prezida w’Inama y’Abepiskopi Gatolika mu RWANDA, nk’umwe mu bitabiriye SECAM, mu butumwa bwe i KIBEHO, yagaragaje akamaro gakomeye k’Umubyeyi Bikira Mariya n’Ubuvugizi bwe ku bamwisunga bose. Anagaragaza n’isano ikomeye y’urubyiruko mu iyogezabutumwa.

“Abamisiyoneri n’abakurambere bacu mu byo dushimira Imana ni uko batubwiye Umubyeyi Bikira Mariya, nka Nyina w’Umwami wacu Yezu Kristu, kandi iyo duciye ku Mubyeyi w’Umwami nta kabuza Yezu Kristu aduha ibyo dukeneye Umubyeyi aratuvuganira. Icya kabiri dushimira Imana ni uko Ivangili yatangiriye mu rubyiruko. Ni impano ikomeye dufite ko iyogezabutumwa, Ivangiri yatangiriye mu rubyiruko”.

Yagaragaje ko, ibi binagaragarira mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba, aho mu gihugu cya UGANDA, aho Vikariyati yatangiriye, ko naho hari urubyiruko 22 (Babaye abatagatifu), kuko bemeye guhara ubuzima bwabo mu rwego rwo guhamya urukundo rwa Kristu. Kugezaho no ku Muhire Floribert BWANA CHUI w’ejo bundi, avuga ko ari ya Vangili igikomeza n’Ubutagatifu. Avuga ko Abatagatifu, abavugizi ba mbere Kiliziya ifite ari urubyiruko.

Yongeyo ko kandi, iyo barebye amateka y’amabonekerwa ya KIBEHO, bigaragara ko ababonekewe n’Umubyeyi Bikira Mariya nabo ari urubyiruko. Bari urubyiruko, aho yabonekeye abakobwa 3 bigaga mu ishuri (Ishuri ryisumbuye ryaho). Ibi nanone ngo bikerekana uruhare n’akamaro k’urubyiruko muri Kiliziya. Bikanagaragaza imbuto y’Ivangiri mu rubyiruko.

Abashyitsi bitabiriye SECAM bakigera mu RWANDA kandi, banasuye ndetse banunamira inzirakarengane zazize Genocide yakorewe Abatutsi mu mwaka 1994, baruhukiye mu Rwibutso rwa KIGALI ku GISOZI, basura n’ibindi bikorwa binyuranye.

Inteko rusange y’Ihuriro ry’Inama z’Abepiskopi ba Afurika na Madagascar (SECAM/SCEAM), iba buri nyuma y’imyaka 3. Kuri ubu ikaba ifite ikicaro i Accra mu gihugu cya Ghana.