Kuri uyu wa kabiri tariki ya 12/05/2026, Arkiyepiskopi wa KIGALI, Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, akaba n’umuyobozi w’ikirenga ku rwego rwa AFRIKA, w’Ikigo cy’ubushakashatsi cyahariwe Igihango cy’uburezi nyafrika: IPEA (“INSTITUT PACTE ÉDUCATIF AFRICAIN”), yayoboye igitambo cy’Ukaristiya cyatangiye saa 18h00’ z’umugoroba, cyo gufungura ku mugaragaro Ihuriro rya 2 ry’Inama mpuzamahanga y’iminsi 4, yiga ku gihango cy’Uburezi Gatolika ku rwego rwa AFURIKA na Madagascar, iteraniye muri Centre Saint Vincent Pallotti / GIKONDO, muri Paruwasi yaragijwe Mutagatifu Saint Vincent Palloti /GIKONDO, ho muri Arkidiyosezi ya KIGALI, kuva kuri uyu wa kabiri tariki ya 12 – 15/05/2026.
Ifite insanganyamatsiko iri mu rurimi rw’igifaransa igira iti « École catholique et enseignant catholique dans la dynamique transformatrice de l’AFRIQUE à la lumière du Pape Léon XIV et du PACTE ÉDUCATIF AFRICAIN ». Mu cyongereza igira iti “Catholic School and Catholic Teacher in the Transformative Dynamics of Africa in the Light of Pope Leo XIV and the AFRICAN EDUCATIONAL PACT”. Tugenekereje mu Kinyarwanda, iyi nsanganyatsiko ishatse kuvuga iti “Ishuri Gatolika n’umwarimu Gatolika mu rugendo rwo guhindura AFURIKA, bayobowe n’inyigisho za Papa Léon XIV, ndetse n’amasezerano y’Igihango cy’uburezi Nyafurika”.
Yateguwe ku bufatanye na Office International de l’Enseignement Catholique (OIEC) Afrique et Madagascar, l’Institut du Pacte Éducatif Africain (IPEA) et l’Union Mondiale des Enseignants Catholiques (UMEC).
Ni inama igamije kurebera hamwe uko uburezi Gatolika ku mugabane wa AFURIKA buhagaze, n’uko bwarushaho gutezwa imbere, kugira ngo barusheho konoza byuzuye uburezi Gatolika, binyuze mu gusangira ubunararibonye nk’ibihugu binyuranye.
Iyi nama, ihurije hamwe abayobozi batandukanye biganjemo abakora mu byiciro binyuranye by’uburezi Gatolika, abashakashatsi baturutse mu bihugu nka: BURUNDI, NIGERIA, KENYA, RDC, ZIMBABWE, TCHAD, GUINEA EQUATORIAL, GAMBIA, CAMEROON, BELGIUM, n’bahagarariye Diyosezi Gatolika zo mu RWANDA (Responsables ecclésiaux, experts en éducation, enseignants catholiques, chercheurs, partenaires institutionnels et acteurs éducatifs venus de plusieurs pays d’Afrique et d’ailleurs, autour des grands enjeux de la transformation éducative du continent.).
Bamwe mu bayitabiriye barimo Prezida wa OIEC (Président de l’OIEC Afrique et Madagascar) Abbé Fernando ONDO NDJENG.
Mbere y’igitambo cy’Ukaristiya cyatangiye saa 18h00’, inama yatangiye kuva saa 8h30’ za mu gitondo, yabanje kuyoborwa n’umushumba wa Diyosezi ya BUTARE, akaba na Prezida wa Komisiyo ishinzwe uburezi Gatolika mu nama y’Abepiskopi Gatolika mu RWANDA, Nyiricyubahiro Musenyeri Jean Bosco NTAGUNGIRA. Yanitabiriwe n’umushumba wa Diyosezi ya BUTARE, uri mu kiruhuko cy’izabukuru, wanayoboye iyi Komisiyo igihe kirerekire, Musenyeri Filipo RUKAMBA, Umunyamabanga w’ibiro bishinzwe Uburezi Gatolika nu Nama y’Abepiskopi Gatolika mu RWANDA, Padiri Lambert DUSINGIZIMANA.
Yitabiriwe kandi n’umuyobozi mukuru w’Ikigo cy’Igihugu cy’Uburezi (REB), Dr. Nelson MBARUSHIMANA.
Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, mu butumwa bwe yasobanuye ko mu burezi Roho Mutagatifu ari we mwigisha mukuru, akaba ari we rugero abarezi bareberaho.
“Bavandimwe twumvise Yezu agiye gusubira mu ijuru abigishwa be bababaye, bati agiye kudusiga twenyine, ariko ati sinzabasiga muri imfubyi, nzaboherereza Roho Mutagatifu umuvugizi, Roho Mutagatifu Umwigisha, Umuhoza. Roho mutagatifu rero ni we mwigisha mukuru, akaba ari we rugero rw’abarezi tureberaho mu nyigisho ze. Mu buzima bwe yari umwigisha, umwarimu mukuru, abayoboke be bakaba abigishwa. Ni muri urwo rwego rero twiyambaza Nyagasani muri ubu butumwa bwacu bw’uburezi, kuko Kiliziya ifite ubwo butumwa bwo kurera umwana, kugira no impano Imana yamuhaye, zigamije gusohoza ubwo butumwa bwe, no kwitabira umuhamagaro we dushobore kubimufashamo. Ni uko ng’uko tubona uburezi, ni nako twakira abana, Yezu Kristu akatubera urugero”.
Avuga nyuma ya Yezu Kristu, Yezu yasigiye abantu Roho Mutagatifu, Roho Mutagatifu akaba ari we mwarimu mukuru ubayobora muri byose. Atanga urugero rw’uko ibyakozwe n’intumwa (bizwi cyane mu bitabo bigize Bibiliya Ntagatifu) mu byukuri ari ibyakozwe na Roho Mutagatifu yakoreshaga intumwa.
Yakomeje avuga ko, ibyo bumvise mu isomo rya mbere bazirikanye muri iki gitambo cy’Ukaristiya bumvise ukuntu havugwamo abantu bari bafunze ariko ntibahagarare kwigisha Ijambo ry’Imana kandi ari imfungwa. Mu buroko bakomeza kwigisha bahindura bagenzi babo bari mu buroko, ndetse Imana ibakorera igitangaza igihe bari bari kuririmba basingiza Imana, imiryango y’uburoko irafunguka, iminyururu y’abanyururu iracika. Umuzamu akangutse asanga inzugi zirangaye iminyururu yacitse, aribwira ati abanyururu bancitse kamubayeho, ashaka kwiyahura, ariko Pawulo aramuhagarika, amubuza kwiyahura amubwira ko bose Bahari. Iki gikorwa cy’urukundo cyamukoze ku mutima arahinduka we n’umuryango we. Ibi byose bikaba bigaragaza uko Roho Mutagatifu akora. Mu nyigisho Ijambo ry’Imana Kiliziya yigisha rigera ku mutima, ku bubasha bwa Roho Mutagatifu rigahindura abantu bakakira umukiro w’Imana.
Cardinal KAMBANDA, yakomeje avuga ko uburezi bwa Kiliziya bwera imbuto nyinshi ku isi yose, bityo ko ari yo mpamvu baha agaciro gakomeye iyi nama mpuzamahanga yiga ku burezi Gatolika.
“Uburezi bwacu bwera imbuto ku isi yose, niyo mpamvu duha agaciro gakomeye iri huriro mpuzamahanga rihuza abarezi Gatolika muri Kiliziya. Abana turera uyu munsi, baremwe n’Imana ibafiteho umugambi bazasohoza. Bityo, Imana yabahaye impano zinyuranye zo guteza imbere, kugira ngo bazifashishe mu guteza imbere umuryango mugari, ndetse Imana inabaha abarezi bazabasha kuzasohoza nezaubwo butumwa Imana yabashinze ku muryango wayo”.
Binyuze muri iyi nama iri kubera mu RWANDA, muri Arkidiyosezi ya KIGALI, OIEC AFURIKA na MADAGASCAR, IPEA, na UMEC bafite intego kubaka igisekuru gishya cy’amashuri n’abarezi Gatolika bafite ubushobozi bwo guherekeza impinduka AFURIKA ikeneye, mu budahemuka bw’Ivangili, bayobowe n’inyigisho z’umushumba wa Kiliziya Gatolika ku isi, Nyirubutungane Papa Leon XIV, ndetse n’umurongo w’Igihango cy’Uburezi Nyafurika (“PACTE ÉDUCATIF AFRICAIN”).
Mw’isi irimo ibibazo byinshi, urujijo n’amacakubiri mu mibereho y’abantu, muri iyi minsi y’iyi nama bisobanuye ko KIGALI yahindutse umurwa mukuru wa AFURIKA w’icyizere mu burezi, ubuvandimwe bwa Kiliziya, ndetse n’udushya mu myigishirize bigamije guteza imbere urubyiruko rw’umugabane wa AFURIKA.










