ARKIDIYOSEZI YA KIGALI YAHIMBAJE YUBILE Y’UMUHAMAGARO WO KWIYEGURIRA IMANA MU MYAKA 50 IMAZE ISHINZWE

Muri Paruwasi yaragijwe Mutagatifu Nikola wa Fuluwe / NDERA, ho muri Arkidiyosezi ya KIGALI, kuri iki cyumweru tariki ya 26/04/2026, hizihirijwe ibirori bya Yubile y’umuhamagaro wo kwiyegurira Imana ku rwego rwa Arkidiyosezi ya KIGALI. Igitambo cy’Ukaristiya cyatuwe na Arkiyepiskopi wa KIGALI Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA.

Iyi Yubile, yizihijwe mu rwego rwo guhimbaza Yubile y’imyaka 50 Arkidiyosezi ya KIGALI imaze ishinzwe, byumwihariko mu kiciro cy’umuhamagaro wo kwiyegurira Imana.

Kwizihiza iyi Yubile, byahuriranye no kwizihiza umunsi mukuru w’umushumba mwiza (umunsi wizihizwaho umunsi mpuzamahanga w’abahamagarirwa butumwa muri Kiliziya ku ncuro ya 63).

Ibi birori, byitabiriwe n’umushumba wa Diyosezi ya UVILA, mu gihugu cya DRC, uri mu kiruhuko cy’izabukuru, Musenyeri Jérôme GAPANGWA, igisonga cya Arkiyepiskopi, Musenyeri Casimir UWUMUKIZA, abasaserdoti banyuranye, abafurere, ababikira bakorera ubutumwa muri Arkidiyosezi ya KIGALI, inzego bwite za leta, n’imbaga y’abakristu batandukanye.

Arkiyepiskopi wa KIGALI, Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, mu butumwa bwe yatanze kuri uyu munsi yavuze ko Yubile ari igihe cy’imbabazi z’Imana.

“Yubile rero iyo dusubije amaso inyuma nanone tugasuzuma amateka yacu tubona ko hari aho tutakoresheje neza Ingabire n’amahirwe twahawe, tugatenguha Imana, tugahemuka, kikaba rero ari igihe cy’imbabazi z’Imana: Cyo gusaba imbabazi z’Imana, no gusaba abavandimwe imbabazi, ngo twiyunge n’Imana kandi twiyunge n’amateka yacu, twiyunge n’abavandimwe”.

Akomeza avuga ko Yubile kandi, ari umwaka w’impuhwe z’Imana, ko ari umwaka wo kwakira Impuhwe z’Imana. Bikaba ari muri urwo rwego ko n’imiryango y’impuhwe z’Imana igifunguwe, yafunguwe mu gihe hizihizwaga Yubile y’impuriranye: Iy’imyaka 2025 ishize Yezu Kristu yigize umuntu aje gucungura isi, n’iy’imyaka 125 ishize inkuru nziza (Ivangili) igeze mu RWANDA, yasojwe umwaka ushize tariki ya 06/12/2025. Bityo ko, no muri uyu mwaka Arikidiyosezi ya KIGALI iri guhimbaza Yubile y’imyaka 50 imaze ishinzwe, iyiryango y’Impuhwe z’Imana yari yafunguwe muri Paruwasi ya RWANKUBA, Paruwasi ya SAINTE FAMILLE, ku Ngoro y’Impuhwe z’Imana i KABUGA ho muri Paruwasi ya KABUGA, na Paruwasi ya NYAMATA, izakomeza gukora nk’ingendonyobokamana, kugira ngo abakristu babone Indulgensiya zishyitse.

Cardinal KAMBANDA, yavuze kandi ko Abasaserdoti n’abandi biyeguriye Imana bahamagariwe kubaka umuryango wunze ubumwe mu rukundo rwa kivandimwe. Yubile ikaba ari igihe cyo kureba aho bageze, kugira ngo bategure ejo hazaza. Ababwira ko bakwiye gukoresha neza Ingabire y’Imana bakomeza kwamamaza ingoma y’Imana, ingoma y’urukundo n’ubuvandimwe bw’abana b’Imana.

Ni muri urwo rwego iyi Yubile bayigize iy’umuryango, nk’uko Nyirubutungane Papa Léon yabibabwiye mu butumwa bwe bw’uyu munsi, ko umuhamagaro w’Abiyeguriye Imana ugirwa n’iyogezabutumwa rinoze. Mu iyogezabutumwa niho abantu bakura umuhamagaro, kandi iyogezabutumwa rihera mu muryango. Mu rugo niho hambere umwana amenyera Imana, niho amenya urukundo rw’Imana ko imukunda kandi na we akayikunda, akayizera akayiyambaza, akayishimira kandi akayisingiza. Ni ho isengesho rya mbere umwana aryigira. N’umuhamagaro ukaba ari ho utangirira (mu rugo).

Akiyepiskopi, yaboneheo n’umwanya wo gushimira cyane ababyeyi babyaye Abasaserdoti n’Abiyeguriye Imana banyuranye. Yifashishije urugero rwo muri Bibiliya, Arkiyepiskopi yavuze ko Ana yari yarasabye Imana ngo izamuhe umwana, kuko yari amaze igihe yarabuze urubyaro, atakambira Imana kandi ayisezeranya ko nimuha umwana na we azayitura uwo mwana. Imuhaye Samuel amwegurira Imana mu ngoro, ngo ahereze mu mirimo y’ingoro.

Avuga ko, ababyeyi bafite ukwemera barebana amaso y’ukwemera, mu buzima bwabo iyo babyaye umwana aba yumva ko ari uw’Imana, ko Imana ari yo izi icyo yamugeneye, n’ubutumwa yamureneye, bagafasha umwana gutega amatwi ijwi ry’Imana, bakamutoza gusabana n’Imana, kugira ngo ashobore kumva wa muhamagaro awitabire, yaba kwiyegurira Imana, cyangwa se no kubaka urugo rwa gikristu.

Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, yasobanuye ko buri muryango w’Abiyeguriye Imana (…) uba ufite Carisme, uba ufite Ingabire y’umwihariko Roho Mutagatifu aha Kiliziya biciye ku wawushinze. Iyo ngabire ikaba isubiza ikibazo gihari muri Kiliziya cyaba icy’uburezi, n’ibindi.

Atanga urugero rwa Mutagatifu Yohani Bosco, yavuze ko mu gihe cye hari abana bandagaye bacyeneye uburezi mu mujyi, inganda n’imirimo y’ubucuruzi n’imijyi igenda ikura, atangira azana abana bacye, bigera aho abona ko acyeneye ikigo kinini kandi ko acyeneye amaboko, kugira ngo ashobore gutoza urubyiruko (Uzwi ubu nk’umwihariko nka Karisme y’umuryango w’Abasareziyani). Uru rukaba ari rumwe mu rugero muri nyinshi z’ingabire z’Abiyeguriye Imana mu mateka ya Kiliziya. Izindi ngero harimo indi miryango ifite Karisime: Abarezi, abita ku rubyiruko, abita ku buzima, abita ku bacyene, n’izindi.

Nyiricyubahiro Antoine Cardinal KAMBANDA, Arkiyepiskopi wa KIGALI, yasabye imiryango inyuranye y’Abasaserdoti n’abandi Biyegurirye Imana gufasha abato gushishoza, kugira ngo bamenye neza umuhamagaro biyumvamo.

“Ibi rero bidusaba biyeguriye Imana gufasha abato gushishoza, kubaherekeza, kubahugura, kubategura neza ngo bamenye neza umuhamagaro biyumvamo. Kuko Heli yateze amatwi Samuel akavuga ati jyenda uryame ntabwo ari njye waguhamagaye, urimo urumvirana (Avuga Heli na Samuel bavugwa muri Bibiliya Ntagatifu). Umwana aragaruka, Heli arashishoza aravuga ati ni Nyagasani umuhamagara. Amutoza kwitabira umuhamagaro w’Imana kandi koko Samuel yitaba ijwi ry’Imana, imuha ubutumwa. Bidusaba rero gufasha abato gushishoza: kubategura neza, kubaherekeza, ngo bamenye neza umuhamagaro wabo”.

Aha, Arkiyepiskopi, yakomeje asobanura ko hari umuhamagaro w’Imana muri rusange, ariko imiryango inyuranye ikaba ifite Karisme. Ko atari ko buri uhamagawe kwiyegurira Imana yajya mu muryango uwari wo wose. Bisaba gushishoza no gufasha wa mwana kumenya umuryango uhuje n’uko yiyumva mu muhamagaro we, noneho ugahura na ya Karisme ya wa muryango. Karisme isobanutse, Ingabire isobanutse, itari kwitiranya n’izindi. Kugira ngo umuntu amenye ngo uyu ni wo muhamagaro we, ni muri uyu muryango yiyumvamo.  

Yakomeje asaba Abasaserdoti n’abarezi gufatanya ubutumwa bwo gufasha abato. Kuko kwiha Imana atari ukujya mu muryango ubonetse uwari wo wose, ko hari imiryango inyuranye irimo nk’imiryango y’abiyeguriye Imana badasohoka ashobora kujyamo akaba arasubijwe, yajya mu muryango wundi bagomba kujya gukora mu mirimo inyuranye bikamugora, cyangwa se ugasanga arabipfa n’abo muri uwo muryango. Kumufasha gushishoza bikaba ari ingenzi.

Yatangaje ko bafite imiryango y’Abiyeguriye Imana mikuru yemewe na Kiliziya ifite amateka na Karisme yawo cyangwa ingabire yawo ifite ubunararibonye, inoze, isobanutse, nta rujijo ruhari, ubyifuje akamenya umuhamagaro uwo ari wo, waba uhuje n’iyo Karisme akavuga ati ndasubijwe, na bo bakamufasha bakavuga bati koko uyu mwana uyu ni wo muhamagaro we, ikifuzo cye, ijwi yumva riramuhamagarira muri uyu muryango wabo.

Ibi, bikaba bisaba ko abato bigishwa neza ngo bagasobanukirwa mbere na mbere n’ukwemera kwa Kiliziya, bagasobanukirwa n’umuhamagaro, bagasobanukirwa n’ubuzima bwo kwiyegurira Imana. Kugira ngo ejo hatazagira uwo usanga yikomye abakuru baba babona nta muhamagaro afite, cyangwa se atari na Karisme ye, atari iy’uwo muryango, ahubwo bakamufasha kumuyobora mu muryango uhuje n’ingabire yifitemo.

Izi ngabire zinyuranye ni ubukungu n’Imanaraga ariko zisaba no guhuriza hamwe, kugira ngo bashobore kugendera hamwe nta kubusanya, cyangwa gutatanya imbaraga, bitubya ubutumwa bwa Kiliziya.

Imiryango inyuranye ni zimwe mu mbuto zeze muri iyi myaka ishize. Bakaba bashimana Imana iyi Ingabire yahaye Kiliziya. Ibi byose bikaba ari Roho Mutagatifu uyobora Kiliziya watanze izi ngabire mu butumwa bwayo.

Arkidiyosezi ya KIGALI yashinzwe taliki 10/04/1976 na Papa Paul VI, ibyawe na Arkidiyosezi ya KABGAYI, ndetse ikanayiharira icyo cyubahiro cyo gukurira izindi Diyosezi zose aribyo biyiha iri zina rya Arkidiyosezi, nk’uko abashumba bakuru basanze bikwiye kuberako ari nayo yari mu murwa mukuru w’u RWANDA.

‎Kiliziya Gatolika yatangiye mu RWANDA mu mwaka w’1900 izanywe n’abapadiri bera, Arkidiyosezi ya Kigali kuva igishingwa imaze kuyoborwa n’abashumba batatu: Vincent NSENGIYUMVA (1976 – 1994), Thaddée NTIHINYURWA (1996 – 2018) Antoine Cardinal KAMBANDA kuva 2018 kugeza ubu.

‎Arkidiyosezi cyangwa Diyosezi iba ifite inshingano ni nyinshi, ariko izingenzi ni: KWIGISHA, GUTAGATIFUZA, no KUYOBORA. Izi nazo zikaba zikubiye mu ngingo zigera kuri 6 z’ingenzi:

‎1) Kuyobora abantu mu buryo bwa Roho (“Gouvernement Spirituel”).

‎2) Kwita kuri za Paruwasi, zishingwa zigahabwa ubuyobozi kuko ariho hahurira imbaga y’Imana ikigishwa iyobokamana, igasenga, kandi igakora ibikorwa by’urukundo.

‎3) Guhitamo no gutegura abasaserdoti : Diyosezi mu nshingano z’umushumba igomba kurera abasaserdoti, igashishikariza urubyiruko kwiha Imana kandi ikagira n’uruhare mu kubategura mu buryo bwose.

‎4) Diyosezi igerageza guteza imbere ubukristu ishyigikira imiryango ya agisiyo gatolika, amatsinda y’abasenga n’andi matsinda yose ashakisha kugendera mu nzira z’ubukristu buhamye, ikabikora ishyiraho amahuriro agamije kwihugura, ingendonyobokamana, imihimbazo inyuranye ariko cyane cyane Diyosezi iha ayo matsinda abayobozi ba Roho. (“Aumôniers”).

‎5) Umubano mwiza n’izindi za Kiliziya: Arkidiyosezi igendera hamwe n’izindi Diyosezi muri byinshi kuko abashumba bacu bahurira mu nama nkuru zihuza abashumba bagafatira hamwe ibyemezo bya ngombwa. Arkidiyosezi kandi ibana neza n’andi madini yemera Kristu, ndetse ikaganira n’abayisilamu ku bwo kwimakaza umuco w’ineza, amahoro n’ubworoherane.

‎6) Arkidiyosezi iharanira gucunga neza umutungo kuko ariwo ufasha mu bikorwa binyuranye by’iyogezabutumwa n’ikenurabushyo.

Mbere y’uko Arkidiyosezi ya KIGALI ivuka mu RWANDA hariho Diyosezi 5: Arkidiyosezi KABGAYI (1922) Diyosezi NYUNDO, (1952) Diyosezi RUHENGELI (1960), Diyosezi BUTARE, (1961) na Diyosezi KIBUNGO. (1968). Gusa kugeza ubu zikaba nazo zariyongereye zikaba 9.

Icyifuzo cyo gushinga Arkidiyosezi ya KIGALI cyaje biturutse ku gitekerezo cyaganiriwe bwa mbere mu nama y’abepiskopi yabaye taliki 31/8 – 2/9/1971 gishimangirwa bidasubiraho mu yindi nama yabaye tariki ya 13 – 16/11/1972.

Impamvu ni uko nyuma y’ubwigenge, KIGALI yabaye umurwa Mukuru w’u RWANDA iba ihuriro ry’iterambere, babona ko ari ngombwa ko yagira umushumba, ndetse zimwe mu mpamvu ni: ugukura k’umujyi wa KIGALI, kwegera inzego z’ubuyobozi bw’igihugu, Diyosezi ya KABGAYI yari yarahashyize inyubako za ngombwa, ubwiyongere bw’abaturage, BUGESERA yari itangiye guturwa, byari uburyo bw’ikenurabushyo ryo kwegera abakristu.

Muri icyo gihe, mu mwaka 1976 Arkidiyosezi yanshinzwe ifite abakristu 335.000, ku baturage bose b’igihugu cy’u RWANDA 708.000 bakaba baranganaga na 50,2%.

Arkidiyosezi ya KIGALI igishingwa kandi yatangiranye na Paruwasi 17: RULINDO yashinzwe mu mwaka wa 1909, SAINTE FAMILLE 1913, RWANKUBA 1947, RUTONGO 1955, NYAMATA 1957, KABUYE 1961, KICUKIRO 1963, MASAKA 1963, SAINT MICHEL 1963, NYAMIRAMBO 1964, SHYORONGI 1967, MUSHA 1969, RULI 1970, NDERA 1970, RUHUHA 1971, RILIMA 1973, GIKONDO 1976.

Arkidiyosezi ya KIGALI yatangiye ifite Abasaserdoti 86. Muri uyu mwaka w’ 2026, Arkidiyosezi ya KIGALI ifite abapadiri bose hamwe 204.  Abiyeguriye Imana bari 135, ubu ni 783. Bibumbiye mu miryango igera kuri 70.